Brisači

Jednostavno, brzo i povoljno do novih brisača

Skoro svaki model automobila ima svoje dimenzije brisača i svoj tip priključka. Kako znati koji brisači odgovaraju vašem modelu i ujedno dobro djeluju?

Kao specijalizirana i iskusna trgovina s brisačima, svjesni smo poteškoća u pronalaženju brisača, stoga smo za vas pripremili jednostavnu tražilicu brisača uz pomoć koje sa samo nekoliko klikova možete pronaći prave brisače za svoj automobil. U našoj ponudi imamo visokokvalitetne brisače s kojima su kupci provjereno zadovoljni.

Potražite i naručite brisače za vaš automobil ovdje →

O brisačima

Kada pomislimo na održavanje automobila, najvjerojatnije prvo pomislimo na stvari kao što su redovna izmjena ulja i filtara, izmjena guma, održavanje kočnica i sl. Međutim, to su samo neke od stvari koje je potrebno redovno održavati. Jedna od stvari na koju često zaboravimo (sve dok nas ne uhvati kiša) i dio je redovnog održavanja su brisači.

Brisači su osnovna oprema svakog automobila. Bez njih bi vožnja po kiši bila nemoguća. Omogućuju jasan pogled na cestu i čiste s vjetrobranskog stakla nečistoće kao što su prah, osušeni tragovi kiše, prljavština, sol koja dolazi s ceste i sl. Iz tog je razloga važno da brisači uvijek budu u dobrom stanju – istrošeni brisači ne smetaju nam samo sa svojim zvukovima škripanjima i površnim brisanjem, već predstavljaju i veći rizik za nesreće u već ionako lošim uvjetima vožnje koji su posljedica mokre ceste.

Većina proizvođača preporučuje da brisače zamijenimo jednom godišnje – preporučuje se da ih svake godine zamijenimo prije glavnog kišnog razdoblja, kako bismo kišne tjedne uvijek započeli sa svježim parom brisača. Zamjenom brisača jednom godišnje pobrinut ćemo se da brisači uvijek budu u savršenom stanju te da nas loše vrijeme ne može iznenaditi. Učestalost zamjene brisača ovisi i o sljedećim čimbenicima:

  • koliko kilometara napravite s automobilom u jednoj godini.
  • je li vaš automobil parkiran na otvorenom, gdje su uvijek prisutni vremenski čimbenici – zimi niske temperature i mraz, a ljeti visoke temperature i snažne UV zrake – ili pak je vaš automobil parkiran u garaži, gdje nema navedenih vremenskih čimbenika. Naime, svi ti čimbenici s vremenom oštećuju gumicu brisača. Što je automobil zaštićeniji od njih, dulji će biti njihov životni vijek.

Izmjena brisača jednom godišnje je dakle samo preporuka. Možemo ih izmijeniti i po potrebi – važno je da stanje brisača redovno pratimo i da ih izmijenimo najkasnije tada kada primijetimo da na kiši više nemamo jasan pogled na cestu.

O čemu ovisi životni vijek brisača i što možemo napraviti da ga produljimo

Tijekom svog životnog vijeka brisači obave mnogo pokreta i obrišu veliku površinu stakla. Svoj posao moraju obavljati dobro u svim uvjetima. Kako bi to bilo moguće, gumica brisača s kojom brisač briše po staklu mora ostati elastična i biti što otpornija na oštećenja i vanjske utjecaje. Čak i najmanja oštećenja na gumici brisača (čak i ako je riječ o mikro-oštećenjima koja su nevidljiva golim okom) mogu biti vidljiva kod same kvalitete brisanja.

Životni vijek u glavnoj mjeri ovisi o kvaliteti materijala od kojih je brisač izrađen. Kvaliteta gumice i dodatna obrada gumice (npr. grafitni/teflonski zaštitni premaz) svakako spadaju među najvažnije, no vrlo je važna i kvaliteta ostalih upotrijebljenih materijala, kao i tehnologija prema kojoj je brisač izrađen. Važno je naime da brisači imaju što ravnomjernije raspoređen pritisak na staklo uzduž cijele površine. 

Međutim, postoje i mnogi drugi čimbenici koji utječu na životni vijek brisača. Ako obratimo pozornost na njih te ih barem djelomično uvažimo, životni vijek moguće je produljiti.

  • Ljeti se ne preporučuje ostaviti brisače da se „zapeku“ na staklu. U slučaju da automobil duže vrijeme stoji na vrućem suncu, preporučuje se da brisače podignemo sa stakla.
  • Zimi se ne preporučuje ostaviti brisače da se „smrznu“ na staklu jer će gumica prilikom odljepljivanja sa zamrznutog stakla ispucati (čak i ako oštećenja nisu vidljiva golim okom, potonja mogu utjecati na kvalitetu brisanja). Stoga se i zimi preporučuje da kada započne mraz, a automobil je na otvorenom, brisače podignemo sa stakla.
  • Najviše štete na gumici brisača uzrokuje brisanje zamrznutog stakla. Za odmrzavanje stakla preporučujemo upotrebu tekućine ili spreja za odmrzavanje stakla.
  • Brisačima ne brišemo po suhom staklu jer to uzrokuje snažno trenje između stakla i gumice. Ukoliko moramo sa stakla ukloniti prljavštinu, za to je potrebno upotrijebiti dovoljnu količinu sredstva za čišćenje vjetrobranske stakla.
  • I poneka sredstva za čišćenje vjetrobranskog stakla mogu oštetiti brisače. Naime, neka sredstva za čišćenje sadrže tvari koje kontaminiraju i ubrzavaju proces starenja gumice brisača.
  • Gumicu brisača može oštetiti i brisanje pretjerano prljavog stakla. Prljavština kao što su npr. osušeni ptičji izmet (jeste li znali da ptičji izmet sadrži kiseline koje mogu izjesti čak i lak?), prljavština koju zimi na auto baca vozilo ispred nas, vožnja po lokvama, makadamu… sve to može biti ozbiljan zalogaj za brisače. U slučaju jako zaprljanog stakla, savjetujemo ručno čišćenje.
  • Statički gledano, kod automobila koji su parkirani u garaži te su time manje izloženi vremenskim utjecajima, životni vijek brisača uvelike je dulji u usporedbi s automobilima koji su parkirani na otvorenom i izloženi svim vremenskim utjecajima (UV svjetlosti, vrućini i hladnoći, zamrznutom staklu, prljavštini koja se skuplja na staklu automobila koje je na otvorenom itd.).

Kada je vrijeme za zamjenu brisača i zašto su istrošeni brisači opasni?

Brisači spadaju među tzv. potrošni materijal na automobilu, stoga se preporuča da ih promijenite jednom godišnje, odnosno po potrebi – ukoliko brisače ne mijenjate redovno, savjetujemo da ih zamijenite odmah kada vidite da vam zbog nepotpunog djelovanja ograničavaju 100 % savršen pogled na cestu (brisači zasigurno više nisu upotrebljivi kada počnu za sobom ostavljati veće tragove vode ili zamagljenu površinu, odnosno kada preskaču ili ispuštaju zvukove). Važna je dakle redovna kontrola stanja brisača kako vas loše vrijeme ne bi moglo iznenaditi. Istrošeni brisači naime uvelike smanjuju vidljivost po lošem vremenu, osobito noću kada je vidljivost već ionako lošija.

Osim što istrošeni brisači smanjuju vidljivost koja je ključna za savršenu i udobnu vožnju, potonji mogu također oštetiti staklo. Naime, s vremenom gumica brisača postaje tvrda, a takva gumica stvara na staklu mikro-ogrebotine koje mogu biti vrlo neugodne, osobito kada vozimo prema suncu. U težim slučajevima gumica se također može potpuno potrgati, zbog čega će metalni okvir brisača početi kliziti po staklu. Iz tog razloga preporučujemo pravovremenu zamjenu brisača jer se oštećeno vjetrobransko staklo ne može ispolirati te nam neće preostati ništa drugo osim zamjene, što pak može biti puno skuplje od pravovremene zamjene brisača.

Zašto su kvalitetni brisači pravilan odabir?

Skoro sve odluke za volanom dogode se samo na temelju onog što vidimo, stoga su odlični brisači uvjet za sigurnu vožnju. Kada tijekom kišnih dana krenete na put s uistinu kvalitetnim brisačima, bit će to s većim veseljem i boljim osjećajem sigurnosti nego inače.

Kvalitetni brisači:

  • imaju dugi vijek trajanja, stoga ih nije potrebno toliko često mijenjati,
  • vrlo su tihi tijekom djelovanja, stoga je i sama vožnja udobna,
  • odlično prianjaju uz vaše staklo i time u potpunosti obrišu staklo,
  • ne preskaču i za sobom ne ostavljaju tragove vode ili zamagljene površine,
  • odlično brišu staklo, bez obzira na količinu kiše i u svako godišnje doba,
  • učinkovito brišu staklo, čak i kod većih brzina vožnje,
  • s lakoćom se namjeste na vaš automobil pa ih možete zamijeniti čak i bez pomoći stručnjaka.

Razlika između klasičnih i modernih – ravnih brisača?

Jeste li primijetili da je klasičnih brisača na automobilima sve manje? Razlog tome leži u novim, modernim brisačima koji se nazivaju i ravni, aerodinamični brisači, a koji se tvornički ugrađuju na veliku većinu novijih automobila i sve brže potiskuju klasične brisače s tržišta.

Glavne dvije prednosti modernih autobrisača su aerodinamičan oblik i način izrade koji omogućuje ravnomjeran pritisak na staklo uzduž čitave površine brisača. Naime, klasični brisači su imali okvir koji je sa samo 4 – 8 točaka pritiskao na gumicu brisača. S druge strane, moderni brisači dizajnirani su tako da na gumicu i, posljedično, staklo, pritišću s beskonačnim brojem točaka, zbog čega je brisanje stakla tiše i ravnomjernije. Uz to su i, kao što smo već spomenuli, aerodinamičnog oblika, zbog čega osiguravaju savršeno brisanje i kod većih brzina. Upravo to je tijekom loših vremenskih uvjeta na autocesti itekako poželjno. Naime, zasigurno vam se već dogodilo da ste noću tijekom loših vremenskih uvjeta na autocesti poželjeli bolje brisače. Moderni brisači imaju upravo u tu svrhu posebno oblikovan spojler koji kod većih brzina osigurava stabilnost i bolji pritisak na vjetrobransko staklo. Klasični brisači kod većih brzina zbog svog neaerodinamičnog oblika to ne mogu osigurati.

Iz tog vam razloga toplo preporučujemo upotrebu modernih ravnih brisača kao što su brisači u našoj ponudi (ako se pitate – ravni brisači mogu bez problema zamijeniti klasične brisače, čak i ako je vaš automobil iz vremena kada tih brisača još nije bilo).

Zamjena brisača

Pitate se kako zamijeniti brisače? To je do sada umjesto vas radio mehaničar?

Kao prvo, bez brige. Zamjena brisača nije nikakva svemirska znanost. Iskusni ih zamijene već za nekoliko minuta, a vama zajedno s proučavanjem uputa na ambalaži zasigurno neće trebati duže od 20 minuta. 20 minuta odnosi se na one koji to još nikada nisu radili, a svi ostali zasigurno znate da se to može obaviti puno brže. Naime, zamjena brisača je vrlo jednostavna.

Najprije morate ukloniti stare brisače. Uklanjanje vaših starih brisača ovisi o tome kakav tip priključka ima vaš automobil. Najprije posvetite nekoliko minuta proučavanju priključka i adaptera na koji je brisač pričvršćen. Ako imate klasični priključak u obliku udice, brisač je u većini slučajeva samo nasađen na adapter. Ako pak imate moderniji priključak, vjerojatno ćete morati pritisnuti jezičak, odnosno gumb. Sve je vrlo jednostavno, samo si uzmite dovoljno vremena kako biste sve u miru proučili.

Kada uspijete ukloniti stari brisač, pred vama će ostati još samo metalni nosač brisača. Kod ovog koraka potrebno je malo opreza. Naime, u nosaču se nalazi opruga koja se brine da brisači pritišću na staklo. Ako vam se ruka brisača otrgne iz ruke i udari po staklu, vaše vjetrobransko staklo može puknuti. Stoga pripazite da nosač, kada na njemu više nema brisača, ne udari po staklu.

Sve što sada još trebate napraviti jest namjestiti nove brisače. Budući da ste već uspjeli dokučiti kako ukloniti stare brisače, sada već točno znate kakav priključak imate i kakav vam je adapter potreban. Slijedite upute na ambalaži vaših novih brisača te ih namjestite u skladu s opisanim postupkom.

Predzadnji korak je provjeravanje. Rukom podignite nosače i provjerite njišu li se brisači pravilno naprijed i nazad te jesu li dovoljno čvrsto namješteni.

Sve što vam je još preostalo jest da prije korištenja novih brisača temeljito očistite vjetrobransko staklo od prljavštine. Zatim još isprobajte brišu li novi brisači uistinu onako kako bi trebali. Na vjetrobransko staklo nanesite malo tekućine za čišćenje vjetrobranskog stakla i nekoliko puta uključite brisače.

Ako je u zadnjem koraku sve u redu, spremni ste za nove bezbrižne kilometre, čak i po lošem vremenu.

Silikonski brisači

Pitate se jesu li silikonski brisači bolji od onih koji su napravljeni od prirodne gume?

Mišljenja su podijeljena. Naime, neki imaju sa silikonskim brisačima dobra iskustva, a neki loša. Glavni problem koji smo primijetili kod nekih silikonskih brisača je taj da prilikom brisanja na staklu ostavljaju tanak sloj silikona. Taj sloj može doduše kod vožnje po kiši biti i koristan jer odbija vodu s vjetrobranskog stakla, no također može biti i nepoželjan te opasan čimbenik. Kod nižih temperatura može naime zbog tog sloja na staklu nastati zamagljena površina koja u potpunosti zamagli pogled na cestu. To se događa jer silikon nije obična guma te se prilikom različitih (posebice niskih) temperatura ponaša drugačije nego inače. Osim toga, silikon je manje otporan na fizička oštećenja koja nastaju na gumici. Kvalitetni silikonski brisači su u pravilu otporniji na vremenske uvjete (ljetna vrućina i UV svjetlost), no manje su otporni na fizička oštećenja koja nastaju zbog prljavštine na vjetrobranskom staklu. Dakle, sa silikonskim brisačima potrebno je biti oprezan – ako se odlučite za silikonske brisače, savjetujemo vam da odaberete uistinu kvalitetne i isprobane.

Većina svjetski poznatih proizvođača još uvijek priseže na brisače od prirodne gume jer su ti zaista pouzdani. U kombinaciji s različitim premazima – npr. grafitnim ili teflonskim premazom (teflon je poznat kao najskliskija tvar na svijetu) omogućuju savršeno i tiho brisanje u svim vremenskim uvjetima, bez da bi se pri tome morali brinuti kako bi nešto moglo poći po zlu.

Povijest brisača

U današnje vrijeme na brisače gledamo kao same po sebi razumljive, no nije uvijek bilo tako. Naime, prvi su automobili bili bez brisača i vožnja po kiši bila je uvelike otežana, odnosno skoro pa nemoguća. U odnosu na prije prisutne kočije kod kojih su se konji, ako su naletjeli na prepreku, sami zaustavili, to kod automobila, naravno, nije bilo moguće jer je kod automobila sve u rukama vozača. Izum brisača bio je dakle samo pitanje vremena.

Prvi brisači izumljeni su 1903. godine. Prvi patent izumljen je od strane Irca, J. H. Apjohna, a njegov je izum patentiran u Velikoj Britaniji. Njegov je patent sadržavao dvije metlice brisača koje su od vrha do dna obrisale staklo.

Istovremeno se je izum odvijao i na američkom tlu, čije zasluge snosi Mary Anderson koja je svoj izum patentirala u Americi. Prilikom posjete New Yorku 1902. godine, primijetila je vozača tramvaja koji se je trudio održati čisto vjetrobransko staklo kako bi putnike što prije doveo do cilja. Vozač je imao dvije opcije: ili otvoriti vjetrobransko staklo i pustiti hladnoću i kišu u kabinu ili zaustaviti tramvaj i očistiti vjetrobransko staklo s vanjske strane. Oboje je bilo nepraktično, što je opazila i Mary Anderson. Izum Mary Anderson bio je prilično jednostavan, a sličan princip sistema brisača koristi se i danas, s iznimkom da je danas sve tehnički razrađenije. Andersoninim sistemom brisača upravljalo se ručno – naravno, iz kabine. To je još uvijek bilo bolje nego kad su vozači morali čekati da kiša prestane padati ili kad su se morali voziti s otvorenim staklom, odnosno zaustavljati vozilo kako bi staklo očistili s vanjske strane. Do 1916. godine svi su automobili koji su bili proizvedeni na američkom tlu bili opremljeni s njezinim brisačima.

1917. godine Charlotte Bridgwood izumila je prvi sistem brisača koji je djelovao automatski. Izum nije bio u potpunosti razrađen jer su si neki vozači još uvijek morali pomagati sami – s jednom rukom šofirati, s drugom pa pomicati brisače.

Kasnije, 1917. godine, J. R. Oishei, koji je na kišovit dan sudjelovao u nesreći vozila i biciklista, izumio je »rain rubber« koji je predstavljao pomagalo koje je vozač pričvrstio na automobil u slučaju kiše. Pomagalo (brisač) se je upotrebljavalo ručno, a bilo je namješteno na vrhu vjetrobranskog stakla. Oishei je pomagalo patentirao, a izrađivati ga je započela tvrtka Tri-Continental Corporation (kasnije poznata kao Trico).

1921. godine američki izumitelj William Folberth izumio je sistem brisača koje je pokretao vakuum koji je nastajao u sukcijskom sistemu motora. Tvrtka Trico, čije je ime do tada već bilo poznato, otkupila je Forberthovu tvrtku 1925. godine za milijun dolara i započela sama dalje prodavati taj proizvod. Doduše, sam sistem imao je nekoliko problema, a najveći je bio brzina djelovanja. Ako su okretaji motora bili visoki, vakuum u sukcijskom sistemu se je smanjio, što je dovodilo do tog da su brisači djelovali sporije ili su se u potpunosti zaustavili. Unatoč tome, taj se je sistem koristio još nekoliko godina.

1925. godine Bosch je predstavio električne brisače koji su bili rezervirani samo za luksuznija vozila, a bili su namješteni na vrhu vozila.

Sljedeći veliki izum na području brisača dogodio se 1962. godine. Naime, te je godine Robert Kearns izumio električne brisače koji su djelovali u prekidima. Sistem je predstavio Fordu u nadi da će taj upotrijebiti njegov sistem. No Ford je sistem samo malo izmijenio i predstavio ga na svojim vozilima 1969. godine. Drugi proizvođači slijedili su ubrzo nakon tog. Robert Kearns je zbog otuđenja ideje tužio Ford i Chrysler te je nakon više godina dobio milijunsku tužbu.

Povijest brisača je dakle svakako bogatija nego što ste to u početku možda mislili. Razvoj od jednostavnih metlica brisača na ručni pogon pa do automatskih brisača sa senzorima kakve imamo danas trajao je više od 100 godina.